Na padinama, a posebno na kršovitom terenu, obradom zemljište brzo erodira prema nižim predjelima. Da bi to spriječili, težaci su od davnina zemlju zadržavali u terase i gradili potporne zidove. Poljoprivredne terase tako predstavljaju okosnicu kulturnog predjela Starogradskog polja, ocijenjenog toliko izuzetnim da zavređuje stavljanje na listu svjetske kulturne baštine.
Pošto se terase dižu i povećavaju postepeno, kroz stalnu obradu parcela, opravdano je očekivati da ćemo na linijama najstarije, grčke parcelacije naći najviše i najjače terase. Već letimičan pregled potvrđuje da su terasiranja najizrazitija na osovinama, t.j. granicama modularnih jedinica parcelacije, a provjera terasiranja unutar tih jedinica pokazala je jaku koincidenciju terasa s grčkim mjerama.
Stadij se naime dijeli na 6 pletra od 100 stopa, i kvadratni pletar predstavlja osnovnu grčku površinsku mjernu jedinicu za zemljišta. Rimljani su, s druge strane, kao osnovnu takvu mjeru imali kvadratni aktus od 120 stopa, pa bi u dužinu stadija moglo stati grubo 5 aktusa – grubo, jer se radi o stopama neznatno različite dužine.
Promatranjem takvih podjela i terasa na tim međama, mi možemo očitati povijest upotrebe zemljišta za svaku jedinicu grčke parcelacije od 1×5 stadija posebice.
Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem je ustanova čiji su osnivači Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva, Općina Jelsa i Grad Stari grad. Cilj Agencije je očuvanje, unapređenje i turističko vrednovanje Starogradskog polja, koje je 2008. ušlo pod zaštitu UNESCO- ve kulturne baštine
