Zapadno od Jelse, na području Mirja, koje se nalazi uz povijesnu komunikaciju Stari Grad – Jelsa, samovoljnom izgradnjom poljskoga puta devastirani su ostaci zidova antičkog gospodarskog objekta iz rimskog doba.
– Premda se u svjetskim razmjerima radi o jednom od najljepših primjera pejsažne arheologije, devastacije unutar Starogradskog polja, nažalost, nisu rijetkost, a oštećena arheološka spomenička baština o kojoj je riječ krasan je primjer kako je antički posjednik nastojao čuvati dragocjenu plodnu ravnicu na svome škoju.
Baš zato je vilu i gradio na rubu plodnih površina, tamo gdje one prelaze u škrtije, kamenito tlo.
Ostaci objekta smješteni su uz navedenu komunikaciju, koja je zapravo naslijedila pravac antičkog decumana (istok – zapad), pa i oni svjedoče o funkcionalnosti te rimske gospodarske zgrade – kazao je arheolog prof. Alen Miletić iz Staroga Grada.
Inače, Mirje je iznimno vrijedan lokalitet i trebao je upotpuniti kockicu mozaika sačuvane spomeničke baštine između Staroga Grada i Jelse. Konačno, nalazi se unutar najvećega polja na svim jadranskim otocima, koje je zbog najbolje očuvane antičke katastarske podjele na Mediteranu danas pod okriljem UNESCO-a.
Međutim, zbog nedostatka stručnjaka na otoku Hvaru, koji bi morali biti puno prisutniji na terenu i surađivati s lokalnim težacima, taj lokalitet, ali i ostali antički lokaliteti, živo i temeljito svjedočanstvo tradicije jednog od najljepših otoka na svijetu, doskora bi mogao nestati.
Slovenci odnosili kamen za svoje vile kod Jelse
Naravno, devastacije nisu od jučer. Razvojem turizma neodgovorni pojedinci su započeli s mljevenjem suhozida i gomila, neki su ih, isto kao i ostatke povijesnih villa rustica, uništavali radi okrupnjavanja posjeda, a bilo je i onih koji su željeli asfaltirati neistražene komunikacije unutar polja.
Ne treba zaboraviti činjenicu da je velik broj arheoloških lokaliteta još uvijek neistražen i bez odgovarajuće zaštite, pa se u polju, osim poljodjelstva, praktično ne bi smjelo raditi ništa bez prethodnih konzervatorskih uvjeta.
Najdrastičniji primjeri nedopuštenih ponašanja u Starogradskom polju su svakako brojni objekti podignuti bez građevinskih dozvola, neovlašteno odvoženje zemlje i odbacivanje otpada, a posebno su se “proslavili” stranci iz Slovenije koji su prije nekoliko godina iz lokaliteta koji je proglašen svjetskom baštinom odnosili kamen i oblagali svoje vile nedaleko od Jelse.
Država stoga mora biti energičnija u zaštiti, a svoj obol će zasigurno dati i Agencija za upravljanje Starogradskim poljem, kada jednog dana nakon “porođajnih” muka stane na noge.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem je ustanova čiji su osnivači Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva, Općina Jelsa i Grad Stari grad. Cilj Agencije je očuvanje, unapređenje i turističko vrednovanje Starogradskog polja, koje je 2008. ušlo pod zaštitu UNESCO- ve kulturne baštine
