Gdje je Faros?

Nakon što je Ptolemej u 2. stoljeću napisao znamenitu Geografiju, u kojoj spominje da između dalmatinskih otoka postoji »Faria kai polis« (otok Hvar s gradom), nekih 14 stoljeća je prošlo, prije nego što je Vinko Pribojević, dominikanac s Hvara, u svom glasovitom govoru »O podrijetlu i zgodama Slavena«, napisanom na latinskom 1525. godine, spomenuo stare ruševine grčkog grada Farosa i antičke pisane izvore koji ga spominju (Polibije, Strabon, Apijan). On Faros ne smješta u Stari Grad, gdje zaista jest, nego u grad Hvar.

U gradu Hvaru zasad nema grčkih arhitektonskih ostataka, iako on zauzima najvažniji položaj na transjadranskom pomorskom putu i ima izvrsnu luku.

U prethistorijsko doba Hvar je bio glavno domorodačko naselje na otoku s kojim su Parani vjerojatno pregovarali kad su dobili savjet (najvjerojatnije od  Zeusova svetišta u Dodoni ili od Apolonovog proročišta u Delfima) da se nasele na otoku Hvaru. To se dogodilo u godini nakon što se u Grčkoj održala 99. olimpijada (385/4. prije Krista), to jest prije 24 stoljeća!

Od 16. stoljeća do druge polovice 19. stoljeća bilo je rasprava među lokalnim učenjacima je li Faros bio u Hvaru ili u Starom Gradu. Raspravu je konačno zaključio Šime Ljubić (1822. – 1896. na slici ljevo), poznati povjesničar i arheolog porijeklom iz Staroga Grada, osnivač Hrvatskog arheološkog društva (1879.) i mnogo godina direktor Arheološkog muzeja u Splitu i Zagrebu. 1873. godine objavio je knjigu »Faria Citta Vecchia e non Lesina« (Farija Stari Grad a ne Hvar) u kojoj je analizirao sve raspoložive arheološke podatke, pisane izvore i komentare i koja je konačno dokrajčila tu dugu i katkada žučnu raspravu. Zanimljivo je da Ljubić zapravo nikada nije poduzeo nikakva iskapanja na mjestu Farosa, čiji su ostaci u to vrijeme bili znatno vidljiviji nego danas. Ono za što je Ljubić posebno zaslužan, nalazi se u činjenici da je on prvi uočio postojanje pravilne parcelacije zemljišta unutar Starogradskog polja, za kojeg je držao da je ustvari ager colonicus rimske kolonije Farije. Kasnija istraživanja pokazala su da na Hvaru nije postojala rimska kolonija, ali da je otok, pa tako i Stari Grad i Starogradsko polje bilo intenzivno naseljeno u Rimsko doba i to prvenstveno u gospodarskim imanjima (takozvane villae rusticae).

Intenzivnija arheološka istraživanja Starogradskog polja započeta su 1982. godine i s prekidima traju do današnjih dana. Ranija istraživanja pokazivala su da se radi o ostacima rimskih centurija Farskog agera (= izparcelirani teritorij rimske kolonije). Novija istraživanja pokrenuo je i vodi Branko Kirigin u tijesnoj suradnji s Božidarom Slapšakom i brojnim suradnicima iz Hrvatske i inozemstva.  Zahvaljujući tom radu otkriveno je da pravilna raspodjela parcela (oko 906 x 182 m) unutar polja pripadaju starijem grčkom razdoblju, odnosno teritoriju grčke kolonije Faros!