Hrvatska je početkom srpnja 2008. godine postala bogatija za još jedan lokalitet na Listi svjetske baštine, Starogradsko polje (poznatije kao AGER) na kojem se nalazi najstarije i najbolje sačuvan antički katastar na Sredozemlju, a potječe iz 4. stoljeća prije Krista.
Odluka je donijeta na 32, zasjedanju UNESCO-va odbora za svjetsku baštinu u Quebecu (Kanada) i to na temelju kandidature koju su koordinirali i vodili stručnjaci iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske. UNESCO je jedna od UN-ovih agencija koja obuhvaća 193 zemlje članice a bavi se područjima obrazovanja, znanosti i kulture. Cilj joj je poticati zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava te njihove najvrednije znamenitosti nominirati za Listu svjetske baštine.
Biti na listi UNESCO-a važno je i prestižno postignuće, no postupak upisa je dugotrajan i ozbiljan posao, tako je od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas na Svjetsku Listu kulturne i prirodne baštine upisano 878 znamenitosti, od čega 679 kulturnih, 174 prirodnih i 25 miješanih lokaliteta u 145 zemalja svijeta. Hrvatska se danas može pohvaliti s njih sedam i to: Dubrovnik – stari grad, Dioklecijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Trogir – stara jezgra, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Plitvička jezera i Starogradsko polje na otoku Hvaru. Starogradsko polje se smatra najvećim i najplodnijim jadranskim poljem, a riječ je o najbolje očuvanom antičkom katastru na Mediteranu i u Europi. Naime, ova ravnica je u 4. stoljeću prije Krista, u vrijeme grčke kolonijalizacije otoka Hvara, pravocrtno podijeljena na 75 parcela oblika izduljenog pravokutnika veličine 900*180 metara. Usred polja, na mjestu odakle se pogledom može obuhvatiti gotovo cijela ravnica, označena je polazna točka – omfalos. U polju su isklesani i međašni kameni s imenima vlasnika parcela, a doseljeni Grci su na svojim imanjima podizali pomoćne zgrade i nastambe.
Danas se u Starogradskom polju nalazi više od 60 antičkih arheoloških ostataka, prije svega vila rustica, ali i drugi oblici tradicionalne gradnje (trima i sl.) koje su ljudi oblikovali tijekom protekla 24 stoljeća, a vrlo su dragocjeni za kulturni krajolik. Nažalost u proteklom razdoblju nije bio rijedak slučaj devastacije ove jedinstvene vizure putova i suhozida koji dijele poljoprivredna zemljišta, odnosno plodne terase maslinika, vinove loze i ostalih kultura. Na širem području Agera na čak tri lokacije odložen je građevinski otpad čija sanacija je u postupku. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prepoznao je važnost zaštite okoliša i vraćanje krajolika u prirodno stanje te za postupak sanacije divljih odlagališta građevinskog otpada osigurao sredstva u visini od 1.512.600,00 kuna odnosno 60% ukupne investicije dok će Grad Stari Grad sudjelovati sa 1.008.400 kuna odnosno 40% troškova.
Zaštitom okoliša, očuvanjem spomeničke baštine i valoriziranjem posebnosti otoka Hvara, koji prema pisanju uglednih svjetskih listova New York Times i Condé Nast Traveler slovi jednim od deset najljepših otoka na svijetu i elitnom destinacijom u 2008. godini, doprinosi se prepoznatljivosti hrvatske kulturne, prirodne i turističke ponude u svijetu.
Tekst: Suada Mustajbegović
Izvor: Eko revija
Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem je ustanova čiji su osnivači Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva, Općina Jelsa i Grad Stari grad. Cilj Agencije je očuvanje, unapređenje i turističko vrednovanje Starogradskog polja, koje je 2008. ušlo pod zaštitu UNESCO- ve kulturne baštine
