Hora, u antičko doba agrarno područje, danas poznato kao Starogradsko polje ili za nas domaće -‘poje’, spomenik je vremena, ali i esencije života, plodova izraslih iz sjemena truda, rada i vještine, svojstvene umjetniku – težaku. Ovo kulturno-povijesno i prirodno remek-djelo brižno njegujemo, čuvajući njegove suhozide, puteve i zakonitosti koji će, u punom sjaju, nadživjeti i ljude i vrijeme.
Hora (gr. ΧΩΡΑ) je teritorij koji je bio pod upravom antičkog grčkoga grada (polis), a kako je primarna ekonomija grčkih gradova poljoprivreda, hora znači agrarno
Na zračnim snimcima i na katastarskim kartama, uočljivo je da najjače međe s visokim terasama, i što je posebno važno, mreža putova u polju, okružuju
Pitanje osnovne mjerne jedinice (stopa – pous) kojom je izmjereno Starogradsko polje zanimljivo je iz više razloga. Grci su upotrebljavali različite mjere: atinska, odnosno jonska
Iz priručnika rimskih geodeta (gromatika, agrimenzora) znamo, da su u starija vremena parcelacije pravljene uz više-manje paralelne osovine, pri čemu su posjedi naslonjeni na te
Na padinama, a posebno na kršovitom terenu, obradom zemljište brzo erodira prema nižim predjelima. Da bi to spriječili, težaci su od davnina zemlju zadržavali u
Za opstanak zajednice, najvažniji poljodjelski proizvod bili su žito i masline. Parcelirano područje je omogućavalo dobar prihod: ako bi sijali samo žito, tržni višak bio
Prijavite se na newsletter
