Bilo bi logično, kao i u bilo kojem drugom grčkom kolonizacijskom pokretu, da novo parsko naselje u Farosu kuje svoj novac sličan novcu matičnoga grada. Ali, u vrijeme osnivanja Farosa, Paros nije kovao vlastiti novac ( razdoblje od 480. do 357. godine prije Krista) , pa Farani nisu mogli kovati svoj novac prema parskom uzoru. Kao uzor poslužio im je Korint (Sirakuza). Farani na svojim prvim novcima, kovanim u bronci i srebru, imaju Zeusovu glavu s prednje, a kozu i slova ΦAPI(ON) – što znači novac građana Farosa – na stražnjoj strani. Zeus se ne pokazuje na poznatim parskim novcima, a na novcu Sirakuze je tek od sredine 4. stoljeća prije Krista, tj. nakon što su bili iskovani prvi novci Farosa (kovani od ranog 4. stoljeća prije Krista).
Zanimljivo je da Paros poslije 300. godine pr. Krista, kuje novac s glavom Demetre s prednje i kozom i slovima ΠAPI(ON) i bršljanov vijenac sa stražnje strane. Jedna od ovih kovanica nađena je u Farosu. Drugi, također srebreni novac Parosa, ima prikaz Kore (Demetrine kćeri Perzefone) na prednjoj strani i natpis ANAQIK/PARI i kozu na stražnjoj strani. Slični novac kovan je u Farosu: s glavom Kore s prednje i kozom i slovima ΦA(RION) sa stražnje strane. Ova sličnost pokazuje stalne veze između matičnog grada i novog naselja.
Zadnje serije farskog novca imaju glavu mladog muškarca, katkada s lovorovim vijencem, s prednje i kantharosom (čašom za piće) i slovima ΦA(RION) sa stražnje strane. Ova serija ima brojne varijante i različitu kakvoću kovanja, od dobrih do jako loših primjeraka. Naročito niske kvalitete izrade su one serije koje su prekovane oznakama Ballaiosa (nepoznatog ilirskog vladara). Mnogi su od ovih novčića nađeni u Farosu.
Kao svjedoci o nestabilnim vremenima u hori, ili pak o sivoj ekonomiji, mogu poslužiti nalazi dviju ostava brončanog novca Farosa. Jedna je otkirvena sredinom 19. stoljeća na položaju Škudljivac. Nju čine starija serija novca Farosa, nekoliko novca nepoznate jadranske Herakleje, i prekovi novca Farosa s imenom Jonija, najvjerojatnije lokalnog vladara sa susjednog otoka Visa – Isse. Druga je nađena u Vrbanju 1900. godine a čine je novci kasnije emisije farske kovnice.
Farska je produkcija novca prestala u 1. stoljeću prije Krista.
Pored novca Farosa u Starom Gradu su pronađeni i mnogi novci drugih grčkih gradova-država, što ukazuje na široku trgovačku djelatnost između Farosa i ostalog sredozemnog svijeta. Nađeni su i novci Rimske republike, a najraniji potječu iz 3. stoljeća prije Krista.
Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem je ustanova čiji su osnivači Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva, Općina Jelsa i Grad Stari grad. Cilj Agencije je očuvanje, unapređenje i turističko vrednovanje Starogradskog polja, koje je 2008. ušlo pod zaštitu UNESCO- ve kulturne baštine
